BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//dbk.life - ECPv6.15.12//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://dubrovnik.today
X-WR-CALDESC:Events for dbk.life
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20250330T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20251026T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20260329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20261025T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20270328T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20271031T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260731T203000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260731T213000
DTSTAMP:20260816T050445
CREATED:20260621T075909Z
LAST-MODIFIED:20260621T075909Z
UID:10009507-1785529800-1785533400@dubrovnik.today
SUMMARY:Promocija knjige | C. Goldoni: Ribarske svađe
DESCRIPTION:Promocija knjige | C. Goldoni: Ribarske svađe\nIzdavači: Dubrovačke ljetne igre i Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik\nU prijevodu i adaptaciji Morane Čale\n—\nPonašijenčene \nPrijevod\, dubrovačka lokalizacija i predgovor: Morana Čale \nNajnovija hrvatska prilagodba glasovite komedije Ribarske svađe (Le baruffe chiozzotte\, 1762) talijanskoga komediografa Carla Goldonija (Venecija\, 1707 – Pariz\, 1793)\, koju je\, za potrebe izvedbe na Dubrovačkim ljetnim igrama u redateljskoj postavi Krešimira Dolenčića\, 2025. godine na dubrovački govor prevela i lokalizirala Morana Čale\, uklapa se u tradiciju dubrovačkih „frančezarija“ (prije svega „molijerada) i „talijanarija“ od baroka do 20. stoljeća\, a napose nastavlja niz koji je započeo Frano Čale dubrovačkom lokalizacijom prije svega Goldonijeve Kafetarije\, praizvedenom na Igrama 1978\, te zatim Goldonijevih komedija Moskar i Gospar Tomo Brontulalo iliti Fastidiozi starežina. Na hrvatskim su pozornicama Ribarske svađe slavu stekle zahvaljujući nikad tiskanome ingenioznom prijevodu-lokalizaciji na splitski govor Iva Tijardovića\, na temelju kojega su nastale i\, također uspješne ali neobjavljene\, kazališne prilagodbe na viški\, kvarnerski i dubrovački govor. Za razliku od prethodne dubrovačke inačice Ribarskih svađa\, sročene skupnim naporima glumačkog ansambla i redatelja Joška Juvančića\, koja se pridržavala duhovitoga Tijardovićeva splitskog predloška po cijenu da se u znatnoj mjeri udalji od izvornika\, prijevod-prilagodba Morane Čale prvi put nakon Tijardovića kao predložak uzima izvorni Goldonijev tekst na venetskom narječju svojstvenome gradiću Chioggi. \nSmatrajući\, u skladu s talijanskom i antičkom komediografskom tradicijom\, kako je srž komedije da točno oponaša „prirodu“\, u autorskome predgovoru namijenjenome čitateljima spomenute komedije Goldoni je svojedobno istaknuo koliko je za razumljivost\, komičnu djelotvornost i uspjeh kazališne komunikacije presudno da publika jezični izričaj komedije doživljava uvjerljivo primjerenim staležu i podrijetlu likova\, a istodobno i sebi bliskim i spontano prihvatljivim\, pa se pišući\, kako kaže\, trudio što pomnije ugledati na osobitosti govora ribara\, pomoraca i uopće pučana u Chioggi. Kao što je Goldonijevu napomenu pronicavo primijenio Tijardović\, i Morana Čale u svojem prijevodu-lokalizaciji teži za jednakovrijednim učinkom. Dakako\, odrediti što je „prirodno“ i kako bi morao zvučati autentični dubrovački govor postaje izazov u 21. stoljeću. Svjesna da Dubrovčani u novije doba na razne načine nastoje iz zaborava uskrisiti svoj „pravi“ govor\, ideal koji\, kao svaki povijesni idiom\, neminovno izmiče dohvatu njihove nostalgije\, prevoditeljica-lokalizatorica posegnula je za jezičnim zalihama književne\, komediografske i dramaturške kulture – a nadasve\, ali ne isključivo\, za ostavštinom i danas živoga Držićeva izričaja – s kojom Grad\, odavno srođen s kazalištem\, živi i diše. \nKnjiga je tiskana u suizdanju Dubrovačkih ljetnih igara i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku s uredničkim potpisom Jelene Obradović Mojaš.
URL:https://dubrovnik.today/event/promocija-knjige-c-goldoni-ribarske-svade/
LOCATION:Umjetnička škola Luke Sorkočevića\, Strossmayerova 3\, Dubrovnik\, Croatia
CATEGORIES:Lecture
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dubrovnik.today/wp-content/uploads/2026/06/foto-naslovna.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke ljetne igre / Dubrovnik Summer Festival":MAILTO:info@dubrovnik-festival.hr
GEO:42.6399466;18.1084314
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Umjetnička škola Luke Sorkočevića Strossmayerova 3 Dubrovnik Croatia;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Strossmayerova 3:geo:18.1084314,42.6399466
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260814T210000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260814T223000
DTSTAMP:20260816T050445
CREATED:20260814T075337Z
LAST-MODIFIED:20260814T075337Z
UID:10009940-1786741200-1786746600@dubrovnik.today
SUMMARY:SKRIVENA MJESTA GRADA - razgovor
DESCRIPTION:Skrivena mjesta Grada – razgovor\nRazgovor povodom izložbe Mare Bratoš “Skrivena mjesta Grada” u Galeriji Otok\, održat ćemo u petak 14. kolovoza 2026. u 21 sat na taraci Art radionice Lazareti.\nSudjeluju: Mara Bratoš\, fotografkinja; Anita Ruso Brečić\, povjesničarka umjetnosti i kustosica\, Hrvoje Ivanković\, dramaturg i publicist; Ivan Vigjen\, povjesničar umjetnosti.\nEvo jedna kratka i osobna bilješka kao najava:\nNa izložbi Skrivena mjesta Grada Mara Bratoš izlaže dvije serije fotografija Dubrovnika\, jedna je nastala 1995.\, a druga 2025.\, trideset godina poslije. Fotografije prikazuju niz lokacija u Gradu\, slike mjesta identitetski važnih za Maru\, a i sve nas koji smo u Gradu odrastali 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća.\nGledajući te fotografije\, mjesta uhvaćena u prizore\, pitam se je li trideset godina puno ili malo za jedno mjesto\, za jedan prostor? Koliko se toga u jednom prizoru i na jednom mjestu promijenilo\, a što je ostalo isto? Što znači pripadati? I kako je pripadanje vezano uz prostor? Je li supstancija pripadnosti prisutna u prostoru samom ili je ona veza našeg osobnog\, estetskog\, kolektivnog\, iskustvenog doživljaja i pamćenja nekog mjesta? Ono što smo sami učitali i povezali u sjećanje? Iako smo se uzdali u memoriju kao sidro značenja prostora\, identiteta\, pripadnosti\, naučili smo da je memorija konstrukt\, da je nestabilna\, sklona upisivanjima i učitavanjima\, da ju je moguće čitati iz više perspektiva i da će nas uvijek iznenaditi. Pa ipak\, često joj se vraćamo kao vjerodostojnom izvoru. Potvrdi.\nKoja su to naša kolektivna skrivena mjesta\, od koga su skrivena\, kako su bila skrivena 1995\, a na koji su način skrivena danas? Kako ih pamtimo? Kako se nosimo s promjenama? I što je nostalgičnost u svemu tome – obrambeni mehanizam ili način poopćavanja osobnih iskustava?\nKao dijete “prisvojila” sam neke lokacije kojima i danas svaki put prilazim svečano i s nekom vrstom unutrašnje proslave\, s uzbuđenjem: Danče\, ulica prema Sv. Jakovu\, Gorica Sv. Vlaha\, Gornji Kono prema Depozitu\, Srđ\, prolazak barkom kraj Grebena i vanjskom stranom Petke… Kada ih zamišljam sad\, gotovo ih sve vidim u zimsko hladno sunčano poslijepodne. Bez ljudi. Čitajući ovaj niz\, shvaćam da su to ona mjesta koja se nisu puno mijenjala\, pa ni prije nego sam bila dijete i prepoznala ih kao moja (skrivena) mjesta. Mjesta koja volim. Koja volimo. Kolektivno i osobno.\nKao što Mara piše: “Kada govorimo o ljubavi prema nekom mjestu ili lokaciji\, zapravo govorimo o nama samima. Jer kroz sva ta mjesta\, kroz njihove promjene i kroz sjećanja koja za njih vežemo\, zapravo govorimo o vlastitom životu. O svojim uspomenama\, o vremenu koje smo tamo proživjeli. U mome slučaju\, to je i govor o vlastitoj mladosti i zrelosti\, o povezivanju ta dva vremena\, ta dva svijeta. I zato mi se čini da ove fotografije nisu samo dokument jednog prostora\, nego na neki način i dokument naših života.”\nZa razgovor o Gradu\, o odnosima prostora\, kolektivnog i individualnog sjećanja i pripadnosti\, memoriji i promjenama – nismo mogli poželjeti bolje govornike.\nPozivamo vas na razgovor povodom izložbe Mare Bratoš u petak\, 14. 8. u 21 sat na našoj taraci.\nDonesite jedno svoje skriveno mjesto sa sobom.\nSrdjana CvijetićArt radionica Lazareti
URL:https://dubrovnik.today/event/skrivena-mjesta-grada-razgovor/
LOCATION:art radionica lazareti # art workshop lazareti\, Frana Supila 8\, Dubrovnik\, Dubrovačko-neretvanska\, 20000\, Croatia
CATEGORIES:Lecture
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dubrovnik.today/wp-content/uploads/2026/08/768420656_1666889518770833_1427042072313912171_n.jpg
ORGANIZER;CN="art radionica lazareti # art workshop lazareti":MAILTO:art@du.t-com.hr
GEO:42.6416755;18.1145855
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=art radionica lazareti # art workshop lazareti Frana Supila 8 Dubrovnik Dubrovačko-neretvanska 20000 Croatia;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 8:geo:18.1145855,42.6416755
END:VEVENT
END:VCALENDAR