Luka Gruž vuče svoju prošlost još iz 10. stoljeća, dok je zapisano da je još u 16. stoljeću u gruškoj uvali bilo brodogradilište, sagrađeno više ljetnikovaca, te 1832. godine ustanovljen pomorski lazaret. Skučenost gradske luke i razvoj svjetske brodogradnje, bili su uzrokom da Dubrovčani nađu novi prostor za svoju glavnu luku, a to je bila dublja i prostranija gruška uvala. Nova brodograđevna tehnika i brodska tehnologija bitno su utjecali na daljnji razvoj luke, ali i pojavu turističkih dolazaka u Dubrovnik. Početkom 20. stoljeća, 1901. godine u Gruž stiže i željeznička pruga što također utječe na razvoj pomorskih putova. Razvoj gruške luke pratio je razvoj grada Dubrovnika i ona se razvijala paralelno s njim. Luka je u početku bila teretno-putnička pa je shodno tome uređen jedan putnički gat, a ostatak luke je izgrađen kao pristanište za teretne brodove sa dizalicama za istovar i utovar brodskog tereta, kao i terminalom za istovar i utovar željezničkih vagona, kojima se vršio transport raznih dobara diljem bivše Jugoslavije. Luka je bila specijalizirana za prihvat i daljnji transport drvne građe, međutim daljnjim razvojem luke izgrađena je velika hladnjača za prihvat i skladištenje lako kvarljivi prehrambenih proizvoda. Također je izgrađen veliki terminal za prihvat putnika sa restoranom i ostalim sadržajima. U pomorskom svijetu se zna da je baš Dubrovnik među prvim lukama uopće započeo njegovati turizam brodova na kružnim putovanjima; i to čini već punih 165 godina. Turizam brodova na kružnim putovanjima zahvaljuje svoj početak brzom razvoju prometa posebno nakon izuma i praktične primjene parnog stroja početkom 19. stoljeća. Tako je Dubrovnik, sretnim spojem razvoja parobrodarskog pomorstva i geografskog položaja, među prvima u svijetu počeo razvijati i ovaj novi vid turizma. Tijekom 80-ih godina prošloga stoljeća pa sve do danas Dubrovnik je važna turistička destinacija za prihvat brodova na kružnim putovanjima. Tijekom Domovinskog rata, budući da je Dubrovnik bio u potpunoj blokadi, luka mu je bila jedina veza sa svijetom. U nju je dolazila humanitarna pomoć, te razne svjetske delegacije. Nakon domovinskog rata, luka Dubrovnik je isključivo usmjerila svoj razvoj u smjeru putničke luke. 1998. godine dolazi do pojave većeg broja brodova na kružnim putovanjima i otad, uz iznimku 1999. (Kosovska kriza), stalan je rastući trend, te ako se on nastavi, očekuje se da će 2012. godine, dosegnuti brojku od milijun putnika s brodova na kružnim putovanjima. Dubrovnik kao najznačajnija destinacija brodova na kružnim putovanjima na hrvatskom dijelu Jadrana, prema posjećenosti je u samom vrhu na Mediteranu, te trenutno prolazi kroz fazu progresivnog rasta i razvoja.