FADIL VEJZOVIĆ: DUBROVNIK KAO PALIMPSEST (iz Zbirke Avde Ćimića) – otvorenje izložbe
16.November @ 19:00 - 20:30
U Galeriji Dulčić Masle Pulitika u ponedjeljak, 16. studenoga 2026., u 19 sati otvorit će se izložba djela akademskog slikara i grafičara Fadila Vejzovića iz Zbirke Avde Ćimića, pod nazivom Dubrovnik kao palimpsest. Izložbu umjetnika koji je više od pola stoljeća bio posebno vezan uz Dubrovnik organizira ‘Bošnjaci zajedno!’ – Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, u suorganizaciji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik.
Izložba Dubrovnik kao palimpsest vraća Fadila Vejzovića (1943. – 2022.) njegovu Dubrovniku kroz dvadesetak djela, ulja, slika u kombiniranoj tehnici i radova na papiru, koja su desetljećima nastajala za ovaj grad i u njemu ostala, u zbirci dubrovačkog galerista i kolekcionara Avde Ćimića. Kao cjelina prvi se put pokazuju u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, u kojoj je Vejzović 2014. izlagao ciklus Galatea. Kod Ćimića je prvi put izlagao 2005., u Galeriji Stradun, izložbom Korak.
Izložba želi pokazati da je Fadil Vejzović Dubrovnik slikao istim postupkom i istom gestom kao i tijelo u pokretu. Vedute, zid, more i žardin, i figure, korak, skok i ležeće tijelo, nisu dva slikara u jednom čovjeku, nego jedan postupak: podloga, sloj, gesta, pa tek motiv. Grad je palimpsest, pergament ispisan preko starijeg zapisa koji ipak proviruje, a tijelo je kod Vejzovića isto to, naslikano više puta jedno preko drugoga, a ništa nije izbrisano. Fadil Vejzović govorio je da se bavi ‘jedino artefaktom ispred sebe’. Ova izložba i ovaj katalog pokušaj su da se taj artefakt, četiri godine nakon njegove smrti, opet nađe pred očima Grada koji ga je desetljećima nadahnjivao, piše autor izložbe i kataloga Filip Mursel Begović.
Izložbu će otvoriti potpredsjednik Hrvatskoga sabora Armin Hodžić. O izložbi će govoriti njezin autor, književnik Filip Mursel Begović, a u ime obitelji Fadila Vejzovića dramski umjetnik Enes Vejzović.
Kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Dora Lučić. Izložba ostaje otvorena do 29. studenoga 2026..
Izložba Dubrovnik kao palimpsest vraća Fadila Vejzovića (1943. – 2022.) njegovu Dubrovniku kroz dvadesetak djela, ulja, slika u kombiniranoj tehnici i radova na papiru, koja su desetljećima nastajala za ovaj grad i u njemu ostala, u zbirci dubrovačkog galerista i kolekcionara Avde Ćimića. Kao cjelina prvi se put pokazuju u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, u kojoj je Vejzović 2014. izlagao ciklus Galatea. Kod Ćimića je prvi put izlagao 2005., u Galeriji Stradun, izložbom Korak.
Izložba želi pokazati da je Fadil Vejzović Dubrovnik slikao istim postupkom i istom gestom kao i tijelo u pokretu. Vedute, zid, more i žardin, i figure, korak, skok i ležeće tijelo, nisu dva slikara u jednom čovjeku, nego jedan postupak: podloga, sloj, gesta, pa tek motiv. Grad je palimpsest, pergament ispisan preko starijeg zapisa koji ipak proviruje, a tijelo je kod Vejzovića isto to, naslikano više puta jedno preko drugoga, a ništa nije izbrisano. Fadil Vejzović govorio je da se bavi ‘jedino artefaktom ispred sebe’. Ova izložba i ovaj katalog pokušaj su da se taj artefakt, četiri godine nakon njegove smrti, opet nađe pred očima Grada koji ga je desetljećima nadahnjivao, piše autor izložbe i kataloga Filip Mursel Begović.
Izložbu će otvoriti potpredsjednik Hrvatskoga sabora Armin Hodžić. O izložbi će govoriti njezin autor, književnik Filip Mursel Begović, a u ime obitelji Fadila Vejzovića dramski umjetnik Enes Vejzović.
Kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Dora Lučić. Izložba ostaje otvorena do 29. studenoga 2026..
BIOGRAFIJA
Fadil Vejzović (Sarajevo, 14. 3. 1943. – Zagreb, 30. 9. 2022.) djetinjstvo i gimnazijske godine proveo je u Sarajevu i Konjicu. Od 1962. do 1966. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Raula Goldonija, kojemu je poslije bio dugogodišnji suradnik. Od 1969. djelovao je kao samostalni umjetnik i kao član grupe Brezovica. Od 1970. do 1975. pohađao je poslijediplomski studij grafike i slikarstva kod Clemensa Fischera na Akademiji likovnih umjetnosti (Akademie der Bildenden Künste) u Nürnbergu. U Švicarskoj i Njemačkoj priredio je i prve samostalne izložbe. Od 1976. do 1986. bio je ilustrator, grafički savjetnik i umjetnički ravnatelj zagrebačkog magazina Start. Grafički je oblikovao i ilustrirao brojne kataloge, monografije i bibliofilska izdanja, među kojima je mapa Petar Hektorović s Veljkom Barbierijem (1987.).
Radio je u ciklusima. Nakon apstraktnih ciklusa Zid, Korak i Let (oko 1980.) slijedili su grafički ciklus Pygmalion (1984.–1987.) i slikarski ciklusi Galatea (2002.–2014.) i Tijelo – svijet (2014.–2022.). Posebnu cjelinu opusa čine likovne interpretacije hrvatske renesansne književnosti: Hektorovićeva Ribanja i ribarskog prigovaranja, Lucićeve pjesme Jur nijedna na svit vila i Držićeve Novele od Stanca. Atelijer mu je desetljećima bio u Medulićevoj ulici u Zagrebu.
Od 2007. njegova su djela u stalnom postavu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Posthumno su mu priređene izložbe Laka je mlados u Atriju Palače Sponza na 74. Dubrovačkim ljetnim igrama (2023.) i Pozicija u Galeriji Kranjčar u Zagrebu (2025.).
Fadil Vejzović (Sarajevo, 14. 3. 1943. – Zagreb, 30. 9. 2022.) djetinjstvo i gimnazijske godine proveo je u Sarajevu i Konjicu. Od 1962. do 1966. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Raula Goldonija, kojemu je poslije bio dugogodišnji suradnik. Od 1969. djelovao je kao samostalni umjetnik i kao član grupe Brezovica. Od 1970. do 1975. pohađao je poslijediplomski studij grafike i slikarstva kod Clemensa Fischera na Akademiji likovnih umjetnosti (Akademie der Bildenden Künste) u Nürnbergu. U Švicarskoj i Njemačkoj priredio je i prve samostalne izložbe. Od 1976. do 1986. bio je ilustrator, grafički savjetnik i umjetnički ravnatelj zagrebačkog magazina Start. Grafički je oblikovao i ilustrirao brojne kataloge, monografije i bibliofilska izdanja, među kojima je mapa Petar Hektorović s Veljkom Barbierijem (1987.).
Radio je u ciklusima. Nakon apstraktnih ciklusa Zid, Korak i Let (oko 1980.) slijedili su grafički ciklus Pygmalion (1984.–1987.) i slikarski ciklusi Galatea (2002.–2014.) i Tijelo – svijet (2014.–2022.). Posebnu cjelinu opusa čine likovne interpretacije hrvatske renesansne književnosti: Hektorovićeva Ribanja i ribarskog prigovaranja, Lucićeve pjesme Jur nijedna na svit vila i Držićeve Novele od Stanca. Atelijer mu je desetljećima bio u Medulićevoj ulici u Zagrebu.
Od 2007. njegova su djela u stalnom postavu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Posthumno su mu priređene izložbe Laka je mlados u Atriju Palače Sponza na 74. Dubrovačkim ljetnim igrama (2023.) i Pozicija u Galeriji Kranjčar u Zagrebu (2025.).
Fotografija: Pred Dvorom, ulje na platnu, 55x85cm, Fadil Vejzović
Related Events
